ISTRAŽIVANJA POVIJESNOG KRAJOLIKA OTOKA RABA
Otok Rab već je desetljećima u fokusu istraživanja arheologa, povjesničara umjetnosti, povjesničara i drugih stručnjaka koji se bave rekreacijom njegovog kulturno-povijesnog krajolika.
Rab dijeli sudbinu brojnih drugih jadranskih otoka, koji su, tijekom povijesti, bili pod utjecajem različitih država, no nikad ne izlazeći van mediteranskog kulturnog areala. Iako se život na njemu razvija još u predrimskom razvoju, o čemu svjedoče ostaci liburnske prisutnosti na otoku, grad cvijeta u ekonomskom i kulturnom smislu u doba Rimskog Carstva, kada i dobiva epitet Felix, značajan zbog toga jer ga osim njega ima još jedino antička Salona na istočnoj obali Jadrana. I nakon prihvaćanja kršćanstva, Rab ostaje važan čimbenik u političko-religijskom životu istočno-jadranske obale – njegovi biskupi sudjeluju u crkvenim saborima i u Saloni i u Zadru. Također, za vrijeme Justinijanovih borbi s Ostrogotima i njegovog poznatog osvajanja teritorija Rimskog Carstva u njegovim starim granicama, na Rabu se grade najmanje tri utvrde, koje, zajedno s brojnim drugim sačuvanim na istočno-jadranskim otocima i obali, čine mrežu utvrda koje su osiguravale plovni put od Konstantinopola do Ravenne. U doba kasne antike, na Rabu se grade i monumentalne crkve, poput gradske katedrale, crkve sv. Ivana Evanđelista u njenoj blizini te brojnih drugih u samome gradu i osobito u njegovoj okolici.
U ranom srednjem vijeku monumentalne se građevine kasne antike uglavnom pregrađuju i preuređuju u za to vrijeme karakterističnom predromaničkom stilu, no pravi graditeljski zamah na otoku događa se u nakon crkvenih reformi (krajem 10. stoljeća) te u doba razvijenog srednjeg vijeka, tj. romanike. Na otoku se tijekom 11. stoljeća nastanjuju redovnici benediktinci koji su pripadali reformiranoj struji te grade svoje samostane u, ali i izvan, samog grada, a najpoznatiji i najsačuvaniji od njih je onaj Sv. Petra u Supetarskoj Dragi. Brojne gradnje i pregradnje tijekom 12. i 13. stoljeća odredile su morfološku sliku grada, prepoznatljivu i danas – tri rapska zvonika (a nešto kasnije im se pridružuje i četvrti) koja niču unutar visokim bedemima opasanog grada prepoznatljiv su motiv svakom turistu i svojevrsni gradski „trademark“. Tijekom srednjeg vijeka grad dobiva obilježja tipične mediteranske komune, središte religijskog života čini katedralni sklop s biskupskom palačom, a središte svjetovnog kneževa palača i toranj gradskog sata s njene južne strane. Srednjovjekovna se gradska jezgra nadograđuje tijekom kasnijih povijesnih razdoblja, posebice renesanse, kada je izgrađena gradska loža, a i baroka.
S obzirom na sve navedeno, Rab je dragocjen izvor informacija za stručnjake iz širokog polja društveno-humanističkih znanosti, a upravo se tijekom posljednjeg desetljeća naglašava potreba za proučavanjem te i posljedičnom rekonstrukcijom njegovog kulturno-povijesnog krajolika u dugom trajanju. Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek Sveučilišta u Zagrebu organizirao je već niz arheoloških kampanja tijekom kojih su se istraživali različiti aspekti otočne povijesti, sve u cilju proučavanja povijesne topografije otoka „u totalitetu“. Stručnjaci koji sudjeluju u kampanjama su različitih profesija: arheolozi, povjesničari, povjesničari umjetnosti, sociolozi i drugi, zbog iznimne važnosti interdisciplinarnog pristupa istraživanom materijalu, a kampanje se provode u partnerstvu s drugim europskim sveučilištima, posebice onim u Padovi, s kojim Centar uspješno surađuje već dugi niz godina. Također, inozemna iskustva su bitna i radi uspoređivanja različitih metodologija te implementacije najnovijih dostupnih tehnologija u istraživanju. Prva kampanja koju je Centar organizirao na otoku bila je 2005. godine, i to u suradnji s Sveučilištem u Padovi i Sveučilištem Lille 3, a bila je posvećena istraživanju ostataka jedne od obrambenih kula Justinijanovog razdoblja na lokalitetu zvanom Kaštelina. Sustavna istraživanja u potpunosti su promijenila sliku o lokalitetu otkrivanjem da fortifikacija stoji na ostacima impozantne antičke vile. Nakon uspješne kampanje rodila se ideja o otoku Rabu kao studiji slučaja: na temelju istraživanja transformacija njegovog krajolika od samih početaka njegove naseljenosti do modernog doba, dobili bismo potpunu sliku njegovog razvoja u dijakronijskom presjeku. Te informacije bile bi korisne i za razumijevanje povijesnih transformacija i drugih teritorijalnih jedinica sličnih karakteristika.
Centar poduzima arheološka istraživanja na otoku, a i u samom gradu Rabu do današnjeg dana. Stručnjaci koji sudjeluju u istraživanjima objavljuju znanstvene i popularno-znanstvene radove posvećene povijesnoj transformaciji njegovog pejzaža, sudjeluju na znanstvenim konferencijama i organiziraju radionice za lokalnu zajednicu s prezentacijom rezultata istraživanja. Važno je i naglasiti da se u istraživanja uvijek nastoje uključiti i studenti humanističkih znanosti, kojima je iskustvo rada na terenu i učenja implementacije novih tehnologija u povijesno-umjetničkim i arheološkim istraživanjima vrlo vrijedno. Posljednje istraživanje koje je Centar provodio na otoku bilo je u rujnu ove godine, u samom centru današnjeg grada Raba, blizu zidina stare gradske jezgre te vrlo vrijedne renesansne palače Dominis. Rezultati će istraživanja tek biti objavljeni, no ono je svakako bilo uspješno i predstavlja jedno u nizu dobrih suradnji između istraživača i lokalne zajednice, kojoj rezultati istraživanja svakako koriste i za vlastitu kulturnu i turističku promociju. Nadamo se da će se slična istraživanja uskoro vršiti i na drugim jadranskim otocima i obali jer uvelike doprinose boljem poznavanju kompleksne povijesne slike Hrvatske.
Palmira Krleža, University of Zagreb
Fotos by: © Palmira Krleža
