{"id":2578,"date":"2019-10-31T14:31:39","date_gmt":"2019-10-31T13:31:39","guid":{"rendered":"https:\/\/dlf.uzh.ch\/sites\/slavicumpress\/?p=2578"},"modified":"2022-08-06T23:38:37","modified_gmt":"2022-08-06T21:38:37","slug":"istrazivanja-povijesnog-krajolika-otoka-raba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dlf.uzh.ch\/sites\/slavicumpress\/2019\/10\/31\/istrazivanja-povijesnog-krajolika-otoka-raba\/","title":{"rendered":"Istra\u017eivanja Povijesnog Krajolika Otoka Raba \u2013 Palmira Krle\u017ea"},"content":{"rendered":"

 <\/p>\n

ISTRA\u017dIVANJA POVIJESNOG KRAJOLIKA OTOKA RABA<\/strong><\/p>\n

Otok Rab ve\u0107 je desetlje\u0107ima u fokusu istra\u017eivanja arheologa, povjesni\u010dara umjetnosti, povjesni\u010dara i drugih stru\u010dnjaka koji se bave rekreacijom njegovog kulturno-povijesnog krajolika.<\/p>\n

Rab dijeli sudbinu brojnih drugih jadranskih otoka, koji su, tijekom povijesti, bili pod utjecajem razli\u010ditih dr\u017eava, no nikad ne izlaze\u0107i van mediteranskog kulturnog areala. Iako se \u017eivot na njemu razvija jo\u0161 u predrimskom razvoju, o \u010demu svjedo\u010de ostaci liburnske prisutnosti na otoku, grad cvijeta u ekonomskom i kulturnom smislu u doba Rimskog Carstva, kada i dobiva epitet Felix,<\/em> zna\u010dajan zbog toga jer ga osim njega ima jo\u0161 jedino anti\u010dka Salona na isto\u010dnoj obali Jadrana. I nakon prihva\u0107anja kr\u0161\u0107anstva, Rab ostaje va\u017ean \u010dimbenik u politi\u010dko-religijskom \u017eivotu isto\u010dno-jadranske obale – njegovi biskupi sudjeluju u crkvenim saborima i u Saloni i u Zadru. Tako\u0111er, za vrijeme Justinijanovih borbi s Ostrogotima i njegovog poznatog osvajanja teritorija Rimskog Carstva u njegovim starim granicama, na Rabu se grade najmanje tri utvrde, koje, zajedno s brojnim drugim sa\u010duvanim na isto\u010dno-jadranskim otocima i obali, \u010dine mre\u017eu utvrda koje su osiguravale plovni put od Konstantinopola do Ravenne. U doba kasne antike, na Rabu se grade i monumentalne crkve, poput gradske katedrale, crkve sv. Ivana Evan\u0111elista u njenoj blizini te brojnih drugih u samome gradu i osobito u njegovoj okolici.<\/p>\n

U ranom srednjem vijeku monumentalne se gra\u0111evine kasne antike uglavnom pregra\u0111uju i preure\u0111uju u za to vrijeme karakteristi\u010dnom predromani\u010dkom stilu, no pravi graditeljski zamah na otoku doga\u0111a se u nakon crkvenih reformi (krajem 10. stolje\u0107a) te u doba razvijenog srednjeg vijeka, tj. romanike. Na otoku se tijekom 11. stolje\u0107a nastanjuju redovnici benediktinci koji su pripadali reformiranoj struji te grade svoje samostane u, ali i izvan, samog grada, a najpoznatiji i najsa\u010duvaniji od njih je onaj Sv. Petra u Supetarskoj Dragi. Brojne gradnje i pregradnje tijekom 12. i 13. stolje\u0107a odredile su morfolo\u0161ku sliku grada, prepoznatljivu i danas \u2013 tri rapska zvonika (a ne\u0161to kasnije im se pridru\u017euje i \u010detvrti) koja ni\u010du unutar visokim bedemima opasanog grada prepoznatljiv su motiv svakom turistu i svojevrsni gradski \u201etrademark\u201c. Tijekom srednjeg vijeka grad dobiva obilje\u017eja tipi\u010dne mediteranske komune, sredi\u0161te religijskog \u017eivota \u010dini katedralni sklop s biskupskom pala\u010dom, a sredi\u0161te svjetovnog kne\u017eeva pala\u010da i toranj gradskog sata s njene ju\u017ene strane. Srednjovjekovna se gradska jezgra nadogra\u0111uje tijekom kasnijih povijesnih razdoblja, posebice renesanse, kada je izgra\u0111ena gradska lo\u017ea, a i baroka.<\/p>\n

S obzirom na sve navedeno, Rab je dragocjen izvor informacija za stru\u010dnjake iz \u0161irokog polja dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih znanosti, a upravo se tijekom posljednjeg desetlje\u0107a nagla\u0161ava potreba za prou\u010davanjem te i posljedi\u010dnom rekonstrukcijom njegovog kulturno-povijesnog krajolika u dugom trajanju. Me\u0111unarodni istra\u017eiva\u010dki centar za kasnu antiku i srednji vijek Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu organizirao je ve\u0107 niz arheolo\u0161kih kampanja tijekom kojih su se istra\u017eivali razli\u010diti aspekti oto\u010dne povijesti, sve u cilju prou\u010davanja povijesne topografije otoka \u201eu totalitetu\u201c. Stru\u010dnjaci koji sudjeluju u kampanjama su razli\u010ditih profesija: arheolozi, povjesni\u010dari, povjesni\u010dari umjetnosti, sociolozi i drugi, zbog iznimne va\u017enosti interdisciplinarnog pristupa istra\u017eivanom materijalu, a kampanje se provode u partnerstvu s drugim europskim sveu\u010dili\u0161tima, posebice onim u Padovi, s kojim Centar uspje\u0161no sura\u0111uje ve\u0107 dugi niz godina. Tako\u0111er, inozemna iskustva su bitna i radi uspore\u0111ivanja razli\u010ditih metodologija te implementacije najnovijih dostupnih tehnologija u istra\u017eivanju. Prva kampanja koju je Centar organizirao na otoku bila je 2005. godine, i to u suradnji s Sveu\u010dili\u0161tem u Padovi i Sveu\u010dili\u0161tem Lille 3, a bila je posve\u0107ena istra\u017eivanju ostataka jedne od obrambenih kula Justinijanovog razdoblja na lokalitetu zvanom Ka\u0161telina. Sustavna istra\u017eivanja u potpunosti su promijenila sliku o lokalitetu otkrivanjem da fortifikacija stoji na ostacima impozantne anti\u010dke vile. Nakon uspje\u0161ne kampanje rodila se ideja o otoku Rabu kao studiji slu\u010daja: na temelju istra\u017eivanja transformacija njegovog krajolika od samih po\u010detaka njegove naseljenosti do modernog doba, dobili bismo potpunu sliku njegovog razvoja u dijakronijskom presjeku. Te informacije bile bi korisne i za razumijevanje povijesnih transformacija i drugih teritorijalnih jedinica sli\u010dnih karakteristika.<\/p>\n

Centar poduzima arheolo\u0161ka istra\u017eivanja na otoku, a i u samom gradu Rabu do dana\u0161njeg dana. Stru\u010dnjaci koji sudjeluju u istra\u017eivanjima objavljuju znanstvene i popularno-znanstvene radove posve\u0107ene povijesnoj transformaciji njegovog pejza\u017ea, sudjeluju na znanstvenim konferencijama i organiziraju radionice za lokalnu zajednicu s prezentacijom rezultata istra\u017eivanja. Va\u017eno je i naglasiti da se u istra\u017eivanja uvijek nastoje uklju\u010diti i studenti humanisti\u010dkih znanosti, kojima je iskustvo rada na terenu i u\u010denja implementacije novih tehnologija u povijesno-umjetni\u010dkim i arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima vrlo vrijedno. Posljednje istra\u017eivanje koje je Centar provodio na otoku bilo je u rujnu ove godine, u samom centru dana\u0161njeg grada Raba, blizu zidina stare gradske jezgre te vrlo vrijedne renesansne pala\u010de Dominis. Rezultati \u0107e istra\u017eivanja tek biti objavljeni, no ono je svakako bilo uspje\u0161no i predstavlja jedno u nizu dobrih suradnji izme\u0111u istra\u017eiva\u010da i lokalne zajednice, kojoj rezultati istra\u017eivanja svakako koriste i za vlastitu kulturnu i turisti\u010dku promociju. Nadamo se da \u0107e se sli\u010dna istra\u017eivanja uskoro vr\u0161iti i na drugim jadranskim otocima i obali jer uvelike doprinose boljem poznavanju kompleksne povijesne slike Hrvatske.<\/p>\n

 <\/p>\n

Palmira Krle\u017ea<\/span><\/strong><\/a>, University of Zagreb<\/p>\n

Fotos by: \u00a9 Palmira Krle\u017ea<\/p>\n\n\t\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\"\"<\/a><\/div>\n\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\"\"<\/a><\/div>\n\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\"\"<\/a><\/div>\n\t\t\t\t\t<\/figure>\n\t\t\t<\/div>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Otok Rab ve\u0107 je desetlje\u0107ima u fokusu istra\u017eivanja arheologa, povjesni\u010dara umjetnosti, povjesni\u010dara i drugih stru\u010dnjaka koji se bave rekreacijom njegovog kulturno-povijesnog krajolika.Read More →<\/a><\/span><\/p>\n","protected":false},"author":474,"featured_media":4642,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_FSMCFIC_featured_image_caption":"","_FSMCFIC_featured_image_nocaption":null,"_FSMCFIC_featured_image_hide":null,"footnotes":""},"categories":[419],"tags":[127,126],"class_list":["entry","author-","has-excerpt","post-2578","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-reportage","tag-croatian","tag-palmira-krleza"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dlf.uzh.ch\/sites\/slavicumpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2578","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dlf.uzh.ch\/sites\/slavicumpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dlf.uzh.ch\/sites\/slavicumpress\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dlf.uzh.ch\/sites\/slavicumpress\/wp-json\/wp\/v2\/users\/474"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dlf.uzh.ch\/sites\/slavicumpress\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2578"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/dlf.uzh.ch\/sites\/slavicumpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2578\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11363,"href":"https:\/\/dlf.uzh.ch\/sites\/slavicumpress\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2578\/revisions\/11363"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dlf.uzh.ch\/sites\/slavicumpress\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4642"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dlf.uzh.ch\/sites\/slavicumpress\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2578"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dlf.uzh.ch\/sites\/slavicumpress\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2578"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dlf.uzh.ch\/sites\/slavicumpress\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2578"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}